2. prosinca 2011.

Ženska mreža Hrvatske – PORUKA BUDUĆOJ VLADI: Što hoće Hrvatska: radnice ili robinje?

 

 

 

ŽENSKA MREŽA HRVATSKE

Tel:+385 1 4551 142

e-mail: koordinatorica@zenska-mreza.hr

www.zenska-mreza.hr

 

PORUKA BUDUĆOJ VLADI

Što hoće Hrvatska: radnice ili robinje?

Danas na Međunarodni dan ukidanja ropstva, Ženska mreža Hrvatske, koja predstavlja brojne ženske organizacije, traži od buduće Vlade Republike Hrvatske da preispita zahtjeve koje su u ožujku ove godine, u povodu 100. obljetnice međunarodne ženske borbe i prvog obilježavanja Međunarodnog dana žena, Ženska mreža Hrvatske i ženske sindikalne grupe Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisnih hrvatskih sindikata i Hrvatske unije sindikata, uputile Vladi Republike Hrvatske. Na zahtjeve smo dobili 22 stranice odgovora različitih ministarstava i institucija Vlade, točnije – 22 stranice nijekanja, birokratskog deklamiranja i laganja.

Buduća Vlada morat će ne samo odgovoriti na naše temeljno pitanje – hoće li Hrvatska radnice ili robinje – već i hitno riješiti bitna pitanja koja koče gospodarski, demografski i društveni razvitak zemlje.

Ustvrdile smo da se u Hrvatsku vratio robovski rad, iako zagovornici kapitala i neoliberalnih vizura uporno zahtijevaju fleksibilizaciju tržišta rada. Tvrde da bi bilo sve bolje kad bi se radnike i radnice moglo lakše otpuštati (jer bi ih se onda, navodno, moglo i lakše zapošljavati).

Mi tvrdimo da Hrvatska već ima prefleksibilno i nesigurno tržište rada, na kojemu zaposleni na neodređeno vrijeme i u sigurnim oblicima rada – postaju manjina. Izdvajamo tri hitna posla za buduću Vladu:

 

  1. Stopa radne aktivnosti žena kontinuirano pada i trenutno iznosi samo 38 posto, a stopa zaposlenosti samo 33 posto. Europski cilj bio je do kraja 2010. postizanje stopu radne aktivnosti žena od 60 posto, a Hrvatska tone sve niže. Zahtijevamo hitne mjere uključivanja žena na tržište rada i to u sigurnim i kvalitetnim poslovima. Zemlje u kojima je visoka uključenost žena u rad, bilježe rast društvenog proizvoda.

 

  1. Više od 90 posto žena koje su se zaposlile tijekom 2010. godine, dobilo je ugovore o radu na određeno vrijeme. Njihova je sudbina poznata: nesigurne i nezaštićene, s prosječno nižim plaćama, bez prava na zasnivanje obitelji, bez mogućnosti dobivanja kredita, nerijetko uznemiravane i zlostavljane, bez zakonom zajamčenih radnih prava.  Prema anketi Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i ženskih sindikalnih grupa, oko 40 posto ih nema djecu, a one koje ih imaju – samo 1,1 dijete (hrvatski prosjek za sve žene u fertilnoj dobi je 1,4 djece). Trudnoća za sve veći broj žena znači neproduljivanje ugovora o radu. Zahtijevamo hitno poduzimanje mjera kako bi rad na određeno vrijeme postao izuzetak, kako ga definira Zakon o radu.
    Podržavamo stoga peticiju mladih Sindikata metalaca Hrvatske za dopunu članka 10. Zakona o radu (NN 149/09. i 61/11)tako da se dodaje novi stavak 3. koji glasi:„Ukupni broj ugovora o radu na određeno vrijeme koje poslodavac možesklopiti, ne smije prelaziti 15 posto od ukupnog broja novo zaposlenih radnikakod poslodavca na razini godine.“ Tražimo od buduće Vlade da hitno provede takvu izmjenu.

 

  1. Procjenjuje se da oko 160.000 radnika radi na crno, a većina njih su žene. Svjetska banka procjenjuje da je siva ekonomija u Hrvatskoj oko 35 posto BDP-a. Radnici/e koji rade na crno apsolutno su nezaštićeni/e. Oni/e službeno ni ne postoje, a osim što su besprizorno eksploatirani, često su izloženi mobingu i uznemiravanju. Zahtijevamo hitne mjere Vlade protiv robovskog nedeklariranog rada, snaženje inspekcija rada, te uvođenje radnih sudova u najkraćem roku.

 

  1. Žene i dalje imaju prosječno značajno niže plaće od muškaraca, prema statističkim podacima za oko 15 posto, no prema anketama portala MojPosao, vidljivo je da su u 2009. i u 2008. godini plaće žena u Hrvatskoj zaostajale za oko 23 posto u odnosu na plaće muškaraca. Zaposlene majke u privatnom sektoru imaju u prosjeku oko 30 posto niže plaće od žena bez djece. Tekstilne radnice primaju plaće za oko 40 posto niže od hrvatskog prosjeka. „Kažnjene“ su i u starosti: žene umirovljene tijekom 2010. godine ostvarile su prosječne mirovine za 21,5 posto niže od prosječne muške! Zahtijevamo od buduće Vlade da uvede hitne mjere za smanjivanje rodnih razlika u plaćama!

 

  1. Neplaćeni rad žena u obitelji i domaćinstvu te skrb o djeci i starijima nije vrednovan niti kad je mjerljiv u tržišnim parametrima, te čini značajan dio bruto društvenog proizvoda. Zahtijevamo od Vlade da uvede statističko praćenje neplaćenog rada žena i muškaraca; da donese akcijski plan primjene Konvencije br. 156 Međunarodne organizacije rada, te obavezni roditeljski dopust i za očeve.

 

 

Hoće li nova Vlada postupiti kao bivša? Ženska mreža Hrvatske i ženske sindikalne grupe očekuju više od birokratskog i netrpeljivog odgovora. Očekuju da hrvatske radnice ne budu robinje.

 

Za Žensku mrežu Hrvatske:

Mirjana Kučer
Đurđica Kolarec
Bojana Genov
Sanja Juras
Nela Pamuković

U Zagrebu, 2. prosinca 2011.




Komentari su zatvoreni.