Narodne novine 115/2016. od 9. prosinca 2016.

Zaštita na radu:

– Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu

Često postavljana pitanja

  1. Kako se zasniva radni odnos?
  2. Kome poslodavac samo iznimno može dati otkaz!
  3. Tko ni u kom slučaju ne smije dobiti otkaz?
  4. Što se smatra neopravdanim razlozima za otkaz?
  5. Što je redoviti otkaz?
  6. U kojim slučajevima poslodavac smije dati poslovno ili osobno uvjetovan otkaz?
  7. Koji su otkazni rokovi u slučaju redovitog otkaza?
  8. U kojim slučajevima otkazni rok miruje?
  9. Što je izvanredni otkaz?
  10. Može li radnik koji radi na određeno vrijeme dobiti otkaz?
  11. Otkaz radi premještaja na drugo radno mjesto itd.
  12. Kako mora izgledati i što mora sadržavati odluka o otkazu ugovora o radu?
  13. Koja su prava i dužnosti radnika za vrijeme otkaznog roka?
  14. Što je sudski raskid ugovora o radu?
  15. Što u slučaju kad je radnik dobio nedopušten otkaz?
  16. Kakav se otkaz daje radniku koji je kod poslodavca utvrđen viškom?
  17. Kad radniku pripada otpremnina radi otkaza ugovora o radu?
  18. Kako se određuje otpremnina?
  19. Što radnik treba poduzeti da bi zaštitio svoja prava iz radnog odnosa?
  20. Kakva su materijalna prava nezaposlene osobe nakon otkaza?
  21. Što ako mi poslodavac, protivno kolektivnom ugovoru , isplati samo dio plaće i ne dobijem obračun listu?

Sve navedeno temelji se na odredbama Zakona o radu – pročišćeni tekst koji je objavljen u Narodnim novinama 149/09.

1. Kako se zasniva radni odnos?

Potrebno je znati: Radni odnos se zasniva ugovorom o radu.

  • Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku u pravilu na neodređeno vrijeme, osim ako Zakonom o radu nije drugačije određeno;
  • Ako je ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme tada radni odnos prestaje istekom roka (ili izvršenjem posla) utvrđenog tim ugovorom;
  • Ako poslodavac s radnikom nije sklopio ugovor o radu u pisanom obliku, poslodavac je radniku dužan prije početka rada uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu koja sadrži sve uglavke propisane člankom 15 Zakona( naziv, narav i vrsta rada, mjesto rada, kratak opis poslova,, dan otpočinjanja rada, trajanju plaćenog godišnjeg odmora i dr);
  • Ukoliko radnik ne dobije ugovor o radu niti potvrdu, zakonski će se smatrati da je poslodavac s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
  • Važna napomena: opći uvjet za sklapanje ugovora o radu je da je radnik navršio najmanje 15 godina starosti, a posebni uvjeti mogu biti određeni zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
  • Važan savjet: Ugovor o radu radnik ne mora odmah potpisati, već ga ima pravo odnijeti kući, pokazati svom sindikalnom povjereniku ili pravniku radi savjetovanja.

2. Kome poslodavac samo iznimno može dati otkaz!

  • Prvo i najvažnije je znati da niti jedan radnik nigdje u svijetu, pa niti u Republici Hrvatskoj, nije apsolutno zaštićen od otkaza, ali neke su kategorije radnika ipak djelomično zaštićene, pa tako:
  • pripravniku koji nije uspio položiti stručni ispit poslodavac može redovito otkazati;
  • radnik kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti također može dobiti otkaz, ali samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća;
  • radnik koji je organizirao ili sudjelovao u štrajku, može dobiti otkaz samo ako štrajk nije bio organiziran u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilima sindikata (o čemu presudu mora prethodno donijeti sud!), ili je taj radnik za vrijeme štrajka počinio neku drugu tešku povredu ugovora o radu.

3. Tko ni u kom slučaju ne može dobiti otkaz?

Nikako ne može dobiti otkaz:

  • radnica za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog dopusta, korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, korištenja posvojiteljskog dopusta i dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju te petnaest dana nakon prestanka trudnoće, odnosno prestanka korištenja tih prava, poslodavac ne može otkazati trudnici, odnosno osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava.
  • radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, ali samo za vrijeme dok je privremeno nesposobna za rad zbog liječenja ili oporavka;
  • sindikalni povjerenik za vrijeme obavljanja dužnosti i šest mjeseci nakon isteka mandata (osim uz prethodnu suglasnost sindikata)
  • radnik koji je organizirao ili sudjelovao u štrajku organiziranom u skladu s zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilima sindikata!

4. Što se smatra neopravdanim razlozima za otkaz?

Radnik je posebno zaštićen i u slučaju ako mu poslodavac otkaže ugovor o radu zbog razloga koji se zakonom propisuje kao neopravdan razlog, npr:

  • ako je radnik izostao s rada zbog zaštite svojih prava pred tijelima izvršne ili sudbene vlasti i sl;
  • dok se nalazio u vojnoj službi (osim u slučaju ako opravdano dobiva izvanredni otkaz);
  • ako je član radničkog vijeća (osim uz prethodnu suglasnost tog vijeća);
  • zbog svog članstva u sindikatu ili sudjelovanja u sindikalnim djelatnostima;
  • privremena nenazočnosti na radu zbog bolesti ili ozljede;
  • obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti.

5. Što je redoviti otkaz?

Poslodavac može redovito otkazati ugovora o radu (otkaz uz propisani ili ugovoreni otkazni rok), ako za to ima opravdani razlog:

  • poslovno uvjetovani otkaz (ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga – a što onda znači da poslodavac šest mjeseci ne smije na istim poslovima zaposliti drugoga radnika);
  • osobno uvjetovani otkaz (ako radnik svoje obveze iz radnog odnosa nije u stanju uredno izvršavati zbog trajnih osobina ili ne/sposobnosti);
  • otkaz zbog kršenja obveza iz radnog odnosa od strane radnika.(otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika);
  • otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu (ako radnik nije zadovoljio na probnom radu).

6. U kojim slučajevima poslodavac smije dati poslovno ili osobno uvjetovan otkaz?

Ako prestane potreba za obavljanje određenoga posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga poslodavac koji zapošljava 20 i i više radnika može redovito otkazati ugovor o radu, ali samo:

  • ako poslodavac ne može zaposliti tog radnika na nekim drugim poslovima;
  • pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnost, i obvezama uzdržavanja koje terete radnika;
  • ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima odnosno ako postoje okolnosti iz kojih je vidljivo da nije opravdano očekivati od poslodavca da osigura obrazovanje ili osposobljavanje radnika.

Navedene obveze po poslodavca ne primjenjuju se na poslodavca koji zapošljava dvadeset ili manje od dvadeset radnika.
Poslodavac koji je zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazao radniku, ne smije šest mjeseci na istim poslovima zaposliti drugoga radnika.

7. Koji su otkazni rokovi u slučaju redovitog otkaza?

U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje;

  • dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine;
  • mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno jednu godinu;
  • mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine;
  • dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno pet godine;
  • dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno deset godina;
  • tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina, s time da se otkazni rok povećava za dva tjedna ako je radnik navršio 50 godina života, a za mjesec dana ako je navršio 55 godina života.

Napomena: Za slučaj kad radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako radnik za to ima osobito važan razlog. Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice navedenih rokova.
Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu otkazni rokovi se mogu ugovoriti ili utvrditi na povoljniji način.

8. U kojim slučajevima otkazni rok miruje?

Otkazni rok se ne računa, (tj. ne teče odnosno miruje) u sljedećim slučajevima:

  • za vrijeme trudnoće;
  • za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta;
  • za vrijeme dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju;
  • za vrijeme korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu za roditelja, odnosno posvojitelja djeteta;
  • korištenja posvojiteljskog dopusta;
  • za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanje);
  • korištenja godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vojne službe;
  • i u drugim slučajevima opravdanog izostanka radnika s posla određenima Zakonom o radu ili drugim zakonom ili propisom.

Napomena

  • ako je došlo do prekida tijekom otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), radniku radni odnos prestaje najkasnije istekom 6 mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu;
  • otkazni rok će teći za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te za vrijeme privremene nesposobnosti za rad ako je poslodavac radnika oslobodio obveze rada u otkaznom roku (osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu nije drugačije uređeno).

 

9. Što je izvanredni otkaz?

Izvanredni otkaz ugovora o radu je takav otkaz kod kojeg poslodavac i radnik ne moraju poštivati propisani ili ugovoreni otkazni rok, ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice nastavak radnog odnosa nije moguć!
Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem ili radom radnika poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

10. Može li radnik koji radi na određeno vrijeme dobiti otkaz?

Otkaz ugovora o radu koji je sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati ako je takva mogućnost predviđena samim ugovorom.
Inače ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena/razloga na koje je sklopljen.

11. Otkaz radi premještaja na drugo radno mjesto itd.

U slučaju kad poslodavac želi promijeniti uvjete iz važećeg ugovora o radu (premjestiti radnika na drugo radno mjesto ili mu promijeniti uvjete rada odnosno ugovorenu plaću itd.,) prvo mu daje otkaz važećeg ugovora, a istodobno predlaže sklapanje novoga ugovora pod izmijenjenim uvjetima.
U slučaju da radnik prihvati takav izmijenjeni ugovor o radu, ipak zadržava pravo da pred nadležnim sudom ospori zakonsku dopuštenost takve izmjene ugovora.

O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, ali taj rok ne smije biti kraći od 8 dana.

12. Kako mora izgledati i što mora sadržavati odluka o otkazu ugovora o radu?

Odluka o otkazu ugovora o radu mora biti dana u pisanom obliku, a razlozi za otkaz moraju biti obrazloženi.
Odluka o otkazu ugovora o radu mora biti dostavljen radniku kojemu se otkazuje, a sam otkazni rok teče od dana dostave odluke.
Ako radnik daje otkaz poslodavcu, mora dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz samo u slučaju izvanrednog otkaza. Razloge za otkaz ugovora o radu u drugim slučajevima radnik ne mora navoditi.

13. Koja su prava i dužnosti radnika za vrijeme otkaznog roka?

Za vrijeme trajanja otkaznog roka radnik je dužan prema poslodavcu izvršavati poslove u skladu sa ugovorom o radu koji je otkazan.
U slučaju da je na zahtjev poslodavca radnik prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenoga otkaznog roka, poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće, te priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.
Napomena: Radi traženja novog zaposlenja za vrijeme trajanja otkaznog roka radniku pripada pravo odsustvovanja s rada uz naknadu plaće od najmanje četiri sata tjedno. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu sati za traženje drugog posla uz naknadu plaće mogu se povećati.

14. Što je sudski raskid ugovora o radu?

Sudski raskid ugovora o radu donosi sud na zahtjev radnika, i to ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije zakonski bio dopušten, a radniku više nije prihvatljivo nastaviti radni odnos kod istog poslodavca. Radniku u tom slučaju pripada naknada štete u iznosu najmanje tri, a najviše 8 prosječnih mjesečnih plaća koje su mu isplaćene u prethodna tri mjeseca, a ovisno o trajanju radnoga odnosa, životnoj dobi te, obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

15. Što u slučaju kad je radnik dobio nedopušten otkaz?

U slučaju da je radnik dobio nedopušten otkaz, a na njegov zahtjev sud to i utvrdi, onda radni odnos radniku pravno nije niti prestao. Sud će u tom slučaju utvrditi presudom vraćanje radnika na posao.

16. Kakav se otkaz daje radniku koji je kod poslodavca utvrđen viškom?

Poslodavac koji u razdoblju od 90 dana namjerava zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazati najmanje 20 ugovora o radu, mora obavezno izraditi program zbrinjavanja viška radnika.

  • Poslodavac koji utvrdi višak od najmanje dvadeset radnika i kojima će neovisno o načinu prestanka ugovora o radu, u razdoblju od devedeset dana prestati ugovori o radu dužan je na način i pod uvjetima propisanim ZOR-om savjetovati se sa radničkim vijećem u cilju otklanjanja potrebe za otkazivanjem, ako će poslovno uvjetovanim otkazom otkazati ugovore o radu najmanje petorici radnika.
  • Poslodavac koji i nakon provedenoga savjetovanja o zbrinjavanju viška namjerava poslovno uvjetovanim otkazom otkazati ugovore o radu dužan je izraditi program zbrinjavanja viška radnika.
    Tijekom izrade programa zbrinjavanja viška radnika, poslodavac je dužan savjetovati se sa nadležnom javnom službom zapošljavanja o mogućnostima uključivanja radnika u programe aktivne politike zapošljavanja.
  • Program zbrinjavanja viška radnika mora sadržavati:
    1. podatke o razlozima za namjeravane otkaze, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, dobi, spolu, zvanju i radnom mjestu radnika koji bi mogli biti višak, odnosno koji će biti obuhvaćeni otkazivanjem, roku u kojem namjerava otkazati ugovore o radu, dodatnim kriterijima (iz čl. 107.st.3. ZOR-a) o kojima će poslodavac voditi računa pri odlučivanju o otkazivanju, te iznosu i načinu obračuna otpremnine.
    2. mogućnost promjene u tehnologiji i organizaciji rada s ciljem zbrinjavanja viška radnika;
    3. mogućnost zapošljavanja radnika na drugim poslovima;
    4. mogućnost pronalaženja zaposlenja kod drugog poslodavca;
    5. mogućnost rada u nepunom radnom vremenu.
    6. mogućnost prekvalifikacije ili dokvalifikacije radnika;

Važna napomena: Poslodavac ne može provesti otkazivanje radnicima za koje je izrađen program zbrinjavanja viška radnika u roku od trideset dana od dana dostave programa nadležnoj službi zapošljavanja.

17. Kad radniku pripada otpremnina radi otkaza ugovora o radu?

Otpremnina radi otkaza ugovora o radu pripada radniku u sljedećim slučajevima:
  • ako je radnik dobio otkaz nakon dvije godine neprekidnoga rada kod poslodavca;
  • ako prestane potreba za radnikom koji obavlja određeni posao zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga;
  • ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti.

18. Kako se određuje otpremnina?

Iznos otpremnine može biti određen kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, ali ne može biti manji od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, i to za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca.
Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ili ugovorom o radu nije drugačije određeno ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

19. Što radnik treba poduzeti da bi zaštitio svoja prava iz radnog odnosa?

U slučaju kad radnik dobije od poslodavca odluku kojom je povrijeđeno neko njegovo pravo, može u daljnjem roku od 15 dana od dostave odluke odnosno od dana saznanja za povredu prava, pisanim putem zatražiti od poslodavca zaštitu svog povrijeđenoga prava.
Ako radnik u roku od 15 dana od dana kad je podnio zahtjev za zaštitu povrijeđenog prava ne dobije od poslodavca odgovor, može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Ako radnik dobije odgovor od poslodavca, ali nije njime zadovoljan, može u daljnjem roku od 15 dana pokrenuti sudski spor.
Rješavanje radnog spora poslodavac i radnik mogu sporazumno povjeriti arbitraži, a kolektivnim ugovorom urediti sastav, postupak i druga pitanja važna za rad arbitraže.

20. Kakva su materijalna prava nezaposlene osobe nakon otkaza?

(Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti NN 80/08 – s izmjenama)

  • Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osobi koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca.
  • Nezaposlena osoba stječe pravo na novčanu naknadu ako se prijavi Zavodu i podnese zahtjev u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, prestanka bolovanja, odnosno porodnog dopusta nakon prestanka radnog odnosa.
  • Nezaposlena osoba koja iz opravdanog razloga propustio rok za prijavu od 30 dana može se prijaviti i podnijeti zahtjev Zavodu u roku od 8 dana po prestanku razloga koji je prouzročio propuštanje roka, a najkasnije šezdeset dana od propuštanja roka za prijavu. Nezaposlena osoba koja je provela na radu više od 32 godine i kojoj nedostaje do 5 godina do ispunjenja dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu.

Pravo na novčanu naknadu nema nezaposlena osoba kojoj je radni odnos prestao:

  • ako je sama otkazala ugovor o radu, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca,
  • ako joj je radni odnos prestao temeljem pisanog sporazuma između radnika i poslodavca;
  • ako nije zadovoljila na probnom radu ili nije zadovoljila tijekom pripravničkog, odnosno vježbeničkog staža, odnosno nije u propisanom roku položila stručni ispit;
  • radi povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) kao i zbog teške povrede radne obveze (izvanredni otkaz), odnosno službene dužnosti;
  • radi izdržavanja kazne zatvora duže od 3 mjesec.

Iznimno, pripada pravo na novčanu naknadu nezaposlenoj osobi kojoj je prestao radni odnos pisanim sporazumom, ako je do prestanka radnog odnosa odnosno službe došlo zbog:

    • premještaja bračnoga druga, odnosno izvanbračnog druga u drugo mjesto prebivališta u skladu sa posebnim propisima;
    • promjene mjesta prebivališta iz zdravstvenih razloga, a na temelju mišljenja zdravstvene ustanove koju određuje ministar nadležan za zdravstvo.

Trajanje prava na novčanu naknadu
Novčana naknada pripada nezaposlenoj osobi u trajanju od:

      1. 90 dana ako je provela na radu od 9 mjeseci do 2 godine;
      2. 120 dana ako je provela na radu više od 2 godine;
      3. 150 dana ako je provela na radu više od 3 godine;
      4. 180 dana ako je provela na radu više od 4 godine;
      5. 210 dana ako je provela na radu više od 5 godina;
      6. 240 dana ako je provela na radu više od 6 godina;
      7. 270 dana ako je provela na radu više od 7 godina;
      8. 300 dana ako je provela na radu više od 8 godina;
      9. 330 dana ako je provela na radu više od 9 godina;
      10. 360 dana ako je provela na radu više od 10 godina;
      11. 390 dana ako je provela na radu više od 15 godina;
      12. 420 dana ako je provela na radu više od 20 godina;
      13. 450 dana ako je provela na radu više od 25 godina.

Nezaposlena osoba koja je provela na radu više od 32 godine ima pravo na novčanu naknadu sve do ponovnoga zaposlenja odnosno nastupanja razloga koji dovodi do obustavljanja isplate naknade korisniku.

21. Što ako mi poslodavac, protivno kolektivnom ugovoru , isplati samo dio plaće i ne dobijem obračun listu?

Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela plaća, naknada plaće ili otpremnina radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti – čl. 93. st.2. (prvi paragraf). Navedeni obračuni predstavljaju ovršnu ispravu te radnik može u ovršnom postupku naplatiti neisplaćeni (dugovani) dio plaće. Člankom 229.st.1.t.34. (treći paragraf) propisan je kao najteži prekršaj poslodavca ako radniku poslodavac ne dostavi obračun dugovane a neisplaćene plače za što se poslodavac može prekršajno kazniti novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kn.