- SINDIKAT METALACA HRVATSKE – INDUSTRIJSKI SINDIKAT - https://www.smh.hr -

Pravna potpora

Narodne novine 115/2016. od 9. prosinca 2016.

Zaštita na radu:

– Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu [18]

Često postavljana pitanja

  1. Kako se zasniva radni odnos? [19]
  2. Kome poslodavac samo iznimno može dati otkaz! [20]
  3. Tko ni u kom slučaju ne smije dobiti otkaz? [21]
  4. Što se smatra neopravdanim razlozima za otkaz? [22]
  5. Što je redoviti otkaz? [23]
  6. U kojim slučajevima poslodavac smije dati poslovno ili osobno uvjetovan otkaz? [24]
  7. Koji su otkazni rokovi u slučaju redovitog otkaza? [25]
  8. U kojim slučajevima otkazni rok miruje? [26]
  9. Što je izvanredni otkaz? [27]
  10. Može li radnik koji radi na određeno vrijeme dobiti otkaz? [28]
  11. Otkaz radi premještaja na drugo radno mjesto itd. [29]
  12. Kako mora izgledati i što mora sadržavati odluka o otkazu ugovora o radu? [30]
  13. Koja su prava i dužnosti radnika za vrijeme otkaznog roka? [31]
  14. Što je sudski raskid ugovora o radu? [32]
  15. Što u slučaju kad je radnik dobio nedopušten otkaz? [33]
  16. Kakav se otkaz daje radniku koji je kod poslodavca utvrđen viškom? [34]
  17. Kad radniku pripada otpremnina radi otkaza ugovora o radu? [35]
  18. Kako se određuje otpremnina? [36]
  19. Što radnik treba poduzeti da bi zaštitio svoja prava iz radnog odnosa? [37]
  20. Kakva su materijalna prava nezaposlene osobe nakon otkaza? [38]
  21. Što ako mi poslodavac, protivno kolektivnom ugovoru , isplati samo dio plaće i ne dobijem obračun listu? [39]

Sve navedeno temelji se na odredbama Zakona o radu – pročišćeni tekst koji je objavljen u Narodnim novinama 149/09.

1. Kako se zasniva radni odnos?

Potrebno je znati: Radni odnos se zasniva ugovorom o radu.

2. Kome poslodavac samo iznimno može dati otkaz!

3. Tko ni u kom slučaju ne može dobiti otkaz?

Nikako ne može dobiti otkaz:

4. Što se smatra neopravdanim razlozima za otkaz?

Radnik je posebno zaštićen i u slučaju ako mu poslodavac otkaže ugovor o radu zbog razloga koji se zakonom propisuje kao neopravdan razlog, npr:

5. Što je redoviti otkaz?

Poslodavac može redovito otkazati ugovora o radu (otkaz uz propisani ili ugovoreni otkazni rok), ako za to ima opravdani razlog:

6. U kojim slučajevima poslodavac smije dati poslovno ili osobno uvjetovan otkaz?

Ako prestane potreba za obavljanje određenoga posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga poslodavac koji zapošljava 20 i i više radnika može redovito otkazati ugovor o radu, ali samo:

Navedene obveze po poslodavca ne primjenjuju se na poslodavca koji zapošljava dvadeset ili manje od dvadeset radnika.
Poslodavac koji je zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazao radniku, ne smije šest mjeseci na istim poslovima zaposliti drugoga radnika.

7. Koji su otkazni rokovi u slučaju redovitog otkaza?

U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje;

Napomena: Za slučaj kad radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako radnik za to ima osobito važan razlog. Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice navedenih rokova.
Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu otkazni rokovi se mogu ugovoriti ili utvrditi na povoljniji način.

8. U kojim slučajevima otkazni rok miruje?

Otkazni rok se ne računa, (tj. ne teče odnosno miruje) u sljedećim slučajevima:

Napomena

 

9. Što je izvanredni otkaz?

Izvanredni otkaz ugovora o radu je takav otkaz kod kojeg poslodavac i radnik ne moraju poštivati propisani ili ugovoreni otkazni rok, ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice nastavak radnog odnosa nije moguć!
Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem ili radom radnika poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

10. Može li radnik koji radi na određeno vrijeme dobiti otkaz?

Otkaz ugovora o radu koji je sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati ako je takva mogućnost predviđena samim ugovorom.
Inače ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena/razloga na koje je sklopljen.

11. Otkaz radi premještaja na drugo radno mjesto itd.

U slučaju kad poslodavac želi promijeniti uvjete iz važećeg ugovora o radu (premjestiti radnika na drugo radno mjesto ili mu promijeniti uvjete rada odnosno ugovorenu plaću itd.,) prvo mu daje otkaz važećeg ugovora, a istodobno predlaže sklapanje novoga ugovora pod izmijenjenim uvjetima.
U slučaju da radnik prihvati takav izmijenjeni ugovor o radu, ipak zadržava pravo da pred nadležnim sudom ospori zakonsku dopuštenost takve izmjene ugovora.

O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, ali taj rok ne smije biti kraći od 8 dana.

12. Kako mora izgledati i što mora sadržavati odluka o otkazu ugovora o radu?

Odluka o otkazu ugovora o radu mora biti dana u pisanom obliku, a razlozi za otkaz moraju biti obrazloženi.
Odluka o otkazu ugovora o radu mora biti dostavljen radniku kojemu se otkazuje, a sam otkazni rok teče od dana dostave odluke.
Ako radnik daje otkaz poslodavcu, mora dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz samo u slučaju izvanrednog otkaza. Razloge za otkaz ugovora o radu u drugim slučajevima radnik ne mora navoditi.

13. Koja su prava i dužnosti radnika za vrijeme otkaznog roka?

Za vrijeme trajanja otkaznog roka radnik je dužan prema poslodavcu izvršavati poslove u skladu sa ugovorom o radu koji je otkazan.
U slučaju da je na zahtjev poslodavca radnik prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenoga otkaznog roka, poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće, te priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.
Napomena: Radi traženja novog zaposlenja za vrijeme trajanja otkaznog roka radniku pripada pravo odsustvovanja s rada uz naknadu plaće od najmanje četiri sata tjedno. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu sati za traženje drugog posla uz naknadu plaće mogu se povećati.

14. Što je sudski raskid ugovora o radu?

Sudski raskid ugovora o radu donosi sud na zahtjev radnika, i to ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije zakonski bio dopušten, a radniku više nije prihvatljivo nastaviti radni odnos kod istog poslodavca. Radniku u tom slučaju pripada naknada štete u iznosu najmanje tri, a najviše 8 prosječnih mjesečnih plaća koje su mu isplaćene u prethodna tri mjeseca, a ovisno o trajanju radnoga odnosa, životnoj dobi te, obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

15. Što u slučaju kad je radnik dobio nedopušten otkaz?

U slučaju da je radnik dobio nedopušten otkaz, a na njegov zahtjev sud to i utvrdi, onda radni odnos radniku pravno nije niti prestao. Sud će u tom slučaju utvrditi presudom vraćanje radnika na posao.

16. Kakav se otkaz daje radniku koji je kod poslodavca utvrđen viškom?

Poslodavac koji u razdoblju od 90 dana namjerava zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazati najmanje 20 ugovora o radu, mora obavezno izraditi program zbrinjavanja viška radnika.

Važna napomena: Poslodavac ne može provesti otkazivanje radnicima za koje je izrađen program zbrinjavanja viška radnika u roku od trideset dana od dana dostave programa nadležnoj službi zapošljavanja.

17. Kad radniku pripada otpremnina radi otkaza ugovora o radu?

Otpremnina radi otkaza ugovora o radu pripada radniku u sljedećim slučajevima:

18. Kako se određuje otpremnina?

Iznos otpremnine može biti određen kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, ali ne može biti manji od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, i to za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca.
Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ili ugovorom o radu nije drugačije određeno ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

19. Što radnik treba poduzeti da bi zaštitio svoja prava iz radnog odnosa?

U slučaju kad radnik dobije od poslodavca odluku kojom je povrijeđeno neko njegovo pravo, može u daljnjem roku od 15 dana od dostave odluke odnosno od dana saznanja za povredu prava, pisanim putem zatražiti od poslodavca zaštitu svog povrijeđenoga prava.
Ako radnik u roku od 15 dana od dana kad je podnio zahtjev za zaštitu povrijeđenog prava ne dobije od poslodavca odgovor, može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Ako radnik dobije odgovor od poslodavca, ali nije njime zadovoljan, može u daljnjem roku od 15 dana pokrenuti sudski spor.
Rješavanje radnog spora poslodavac i radnik mogu sporazumno povjeriti arbitraži, a kolektivnim ugovorom urediti sastav, postupak i druga pitanja važna za rad arbitraže.

20. Kakva su materijalna prava nezaposlene osobe nakon otkaza?

(Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti NN 80/08 – s izmjenama)

Pravo na novčanu naknadu nema nezaposlena osoba kojoj je radni odnos prestao:

Iznimno, pripada pravo na novčanu naknadu nezaposlenoj osobi kojoj je prestao radni odnos pisanim sporazumom, ako je do prestanka radnog odnosa odnosno službe došlo zbog:

Trajanje prava na novčanu naknadu
Novčana naknada pripada nezaposlenoj osobi u trajanju od:

Nezaposlena osoba koja je provela na radu više od 32 godine ima pravo na novčanu naknadu sve do ponovnoga zaposlenja odnosno nastupanja razloga koji dovodi do obustavljanja isplate naknade korisniku.

21. Što ako mi poslodavac, protivno kolektivnom ugovoru , isplati samo dio plaće i ne dobijem obračun listu?

Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela plaća, naknada plaće ili otpremnina radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti – čl. 93. st.2. (prvi paragraf). Navedeni obračuni predstavljaju ovršnu ispravu te radnik može u ovršnom postupku naplatiti neisplaćeni (dugovani) dio plaće. Člankom 229.st.1.t.34. (treći paragraf) propisan je kao najteži prekršaj poslodavca ako radniku poslodavac ne dostavi obračun dugovane a neisplaćene plače za što se poslodavac može prekršajno kazniti novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kn.