31. listopada 2019.

67 je previše – izborili smo bolje uvjete za odlazak u mirovinu!

Pismo predsjednika SSSH Mladena Novosela

67 je previše – izborili smo bolje uvjete za odlazak u mirovinu!  

Poštovane kolegice i kolege – članice i članovi sindikata udruženih u SSSH,

Hrvatski sabor 18. listopada usvojio je Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, čime su u potpunosti ispunjeni zahtjevi zbog kojih smo pokrenuli referendumsku inicijativu.

Podsjećam, odluku da ćemo prikupljati potpise za raspisivanje referenduma donijeli smo krajem 2018. g., nakon što su svi pokušaji socijalnog dijaloga propali, te nakon što su Vlada i Sabor unatoč našim prosvjedima usvojili zakonske promjene koje smo smatrali štetnima za radnike i građane Hrvatske.

Zajedno s drugim reprezentativnim sindikalnim središnjicama pokrenuli smo inicijativu 67 je previše, koja je prema našim članovima i građanima jasno komunicirala svoje ciljeve, među kojima su najvažniji bili odustajanje od podizanja uvjeta dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina i smanjenje penalizacije prijevremenih mirovina[1]. Akciju smo vodili pod sloganom „Potpiši za referendum – promijenimo uvjete za mirovinu!“

Potpise smo prikupljali između 27. travnja i 11. svibnja, i tijekom tih petnaest dana uspjeli smo prikupiti 748.624 potpisa, što predstavlja oko 20 posto registriranih birača u Hrvatskoj. U ovome ne bismo nikada uspjeli da se nismo mogli osloniti na tisuće naših sindikalnih povjerenika, sindikalnih aktivista i članova, koji su ovom akcijom još jednom pokazali pravu snagu sindikalnog pokreta. Još jednom, želim vam svima od srca zahvaliti na vašem osobnom angažmanu i doprinosu ovoj akciji.

Nakon prebrojavanja i kontrole, potpise smo Saboru predali 13. lipnja, nakon čega je trebalo više od tri mjeseca da se provjeri i potvrdi njihova ispravnost. Zakon o referendumu ne predviđa nikakvu daljnju ulogu referendumske inicijative nakon predaje potpisa, tako da smo u tom razdoblju mogli samo nastaviti s javnim pritiskom kako bismo spriječili odugovlačenje postupka, što smo i činili.

U rujnu je Vlada odlučila u cijelosti prihvatiti zahtjeve referendumske inicijative i, umjesto raspisivanja referenduma, u Sabor poslati prijedlog zakona koji sadrži cjelokupni tekst našeg referendumskog pitanja. Zakon je usvojen glasovima vladajuće koalicije, ali i opozicije. Točan popis ovih izmjena, koje će stupiti na snagu 1. siječnja 2020. g., nalazi se na kraju ovog pisma.

Usvajanjem ovih zakonskih izmjena 67 je previše postala je, po mnogočemu, najuspješnijom sindikalnom referendumskom inicijativom. U povijesti socijalnog dijaloga i sindikalnih akcija u Hrvatskoj malo je bilo situacija u kojima je Vlada u cijelosti prihvatila sindikalne zahtjeve. S te strane gledano, referendumska inicijativa „67 je previše“ predstavlja veliku pobjedu sindikalnog pokreta.

Ostaje, međutim, i činjenica da još jednom, unatoč više nego dovoljnom broju potpisa, referenduma neće biti. Takav ishod nije dobar za hrvatsku demokraciju, a posebno ne za povjerenje građana u institut referendumske inicijative. Raspisivanje referenduma o mirovinskoj reformi bio bi politički najbolji i prema građanima najpravedniji ishod ove akcije. Odluka Vlade da radije prihvati sve sindikalne zahtjeve nego dopusti referendum nažalost pokazuje da se hrvatski političari boje neposrednog izražavanja volje birača.

Bilo kako bilo, usvajanjem zakonskih izmjena identičnih sadržaju referendumskog pitanja, s ustavno-pravnog gledišta prestali su postojati razlozi za raspisivanje referenduma. Drugim riječima, nema smisla raspisivati referendum s pitanjem o tome žele li građani da se usvoji nešto što je već usvojeno.

Dio građana koji su dali svoj potpis, pa i sindikalista koji su sudjelovali u njihovom prikupljanju, s pravom je nezadovoljan ovakvim razvojem događaja. Ipak, ne smijemo zbog toga zaboraviti da smo napravili veliku i važnu stvar: promijenili smo zakon i omogućili bolje i pravednije uvjete odlaska u mirovinu našim članovima i ostalim građanima. Također, ne smijemo zbog toga odustati od referendumskih inicijativa, jer se još jednom pokazalo da se radi o našem najsnažnijem oružju za mobilizaciju članova i građana u borbi za radna i socijalna prava. Nastavit ćemo inzistirati da se zakonski okvir za referendum poboljša, odnosno da se boljom i jasnijom regulacijom šanse za stvarno održavanje referenduma, nakon uspješnih referendumskih inicijativa, bitno povećaju.

Prije gotovo godinu dana najavio sam vam akciju prikupljanja potpisa, i pozvao vas da se u nju uključite, kako bismo zajedno spriječili štetne posljedice Vladine mirovinske reforme. Danas mogu reći da smo u tome uspjeli, i da na rezultate koje smo ostvarili možemo i trebamo biti ponosni. Siguran sam da će tako biti i u našim budućim sindikalnim akcijama!

Uz sindikalni pozdrav Zajedno smo jači,

Mladen Novosel

predsjednik SSSH

Promjene u Zakonu o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2020. g.

  • uvjet za stjecanje starosne mirovine utvrđuje se na 65 godina života i 15 godina radnog staža – odustaje se od planiranog povećanja na 67 godina starosti
  • uvjet za stjecanje prijevremene starosne mirovine utvrđuje se na 60 godina starosti i 35 godina radnog staža – odustaje se od planiranog povećanja na 62 godine starosti
  • uvjet za stjecanje starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika utvrđuje se na 60 godina    života i 41 godinu radnog staža – odustaje se od planiranog povećanja na 61 godinu starosti
  • prijelazno razdoblje u kojem se uvjeti za stjecanje starosne i prijevremene mirovine za žene postupno izjednačavaju s onima za muškarce produljuje se do 2029. g. (umjesto do 2027.), što znači da će se uvjeti za žene ponovo povećavati za 3 mjeseca godišnje (umjesto za 4)
  • trajno umanjenje (tzv. penalizacija) prijevremenih mirovina smanjuje se s 0,3 na 0,2 posto za    svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, odnosno s najviše 18 posto za 5 godina ranijeg odlaska      u mirovinu na najviše 12 posto
  • svima koji su tijekom 2019. g. otišli u prijevremenu mirovinu po službenoj će se dužnosti napraviti novi izračun mirovine, s primjenom niže penalizacije

[1] Ostali zahtjevi bili su odustajanje od podizanja uvjeta dobi za prijevremenu mirovinu na 62 godine, odustajanje od podizanja uvjeta dobi za dugogodišnjeg osiguranika na 61 godinu starosti, te povratak na sporiju dinamiku izjednačavanja uvjeta dobi za muškarce i žene.




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *