8. prosinca 2008.

Ima mogućnosti za opstojnost svih brodogradilišta

Zagreb, 5. prosinca 2008. – Nikada Europska komisija nije tražila smanjenje kapaciteta brodogradilišta za 40 posto. Pri utvrđivanju kapaciteta mora se voditi računa o postojećoj iskoristivosti, kao realnoj osnovi koja je vrijedila i kod drugih zemalja, te stanju na svjetskim tržištima brodova. Dobio sam dojam kako je EK spremna o tome razgovarati i prihvatiti sve relevantne činjenice i brojke. Potez je na hrvatskih pregovaračima, rekao je na konferenciji za novinare Ivo Marjanović, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske, komentirajući posljednje informacije o primjedbama EK na Program restrukturiranja i privatizacije hrvatske brodogradnje.

Odgovor je to koji je Ivo Marjanović dobio od članova kabineta povjerenice Europske komisije za tržišno natjecanje Neelie Kroes, 3. prosinca u Bruxellesu, nakon što im je prezentirao sindikalne stavove i zahtjeve SMH. Razgovarali su i o zaposlenosti, promjeni djelatnosti i budućoj strukturi vlasništva brodogradilišta.
Prema osobnome utisku predsjednika Ive Marjanovića, postoji mogućnost pronalaženja rješenja za opstojnost svih brodogradilišta i za višak zaposlenih.
Kako tvrde u SMH, u hrvatskim brodogradilištima nema viška radnika, čemu u prilog ide i zaposlenost 5-6 tisuća kooperanata, oko 1680 stranih radnika, nepostojanje brodograđevnih radnika na Hrvatskome zavodu za zapošljavanje i nepopunjeni razredi u školama za brodograđevna zanimanja. Višak zaposlenih predstavljaju oni koji su u posljednjih 17 godina ostali negativnom selekcijom, uglavnom stariji radnici, invalidi i neadekvatna zanimanja kojih više ne treba i sl. Za te se radnike treba pronaći rješenje kroz prekvalifikaciju i dokvalifikaciju, drugo radno mjesto u brodogradilištu ili izvan njega, te u krajnjem slučaju primjerene otpremnine. Članovi EK-a napomenuli su kako za kadrovsko restrukturiranje postoje EU fondovi, koje trenutno koristi Poljska.
Predstavnici Europske komisije s razumijevanjem i odobravanjem su prihvatili prijedlog SMH o nužnosti zadržavanja državne kontrole kroz vlasništvo. Država bi zadržala 25 posto plus jednu dionicu i tako kontrolirala investitora, a nakon završenog restrukturiranja svoj bi portfelj prvo ponudila radnicima.
Zahtjev SMH za zadržavanje djelatnosti, s mogućnošću dopune drugim djelatnostima, naišao je na „tvrd stav“ suprotne strane, koji je obrazložen kako su svi dosadašnji tenderi za privatizaciju imali isti model, pa se on mora primijeniti i na Hrvatsku. Cilj je EK ne kočiti investitora u donošenju strateških odluka.
SMH je u Bruxellesu tražio i da se „Uljanik“, koji već dvije godine ne koristi državna jamstva i poticaje, koje je uređeno i samo već napravilo restrukturiranje, privatizira po posebno dogovorenome modelu, na što su članovi EK, kako reče Marjanović, pozitivno reagirali, napomenuvši kako nešto takvo hrvatska Vlada dosada nije ni tražila.

Sastanak u Bruxellesu je dogovoren posredstvom Europske federacije metalaca, koja podržava zahtjeve SMH, a i sam glavni tajnik EMF-a Peter Scherrer poručio je kako bi EK trebala slijediti sveobuhvatni i uravnotežen pristup koji bi omogućio budućnost hrvatskoj brodogradnji i njezinim radnicima.




Komentari su zatvoreni.