Tematski naziv kongresa bio je :
«Budućnost treba pravednost»
Kongres je brojio 502 delegata iz svih zemalja i 360 gostiju koje su u pravilu sačinjavali predsjednici radničkih vijeća iz trgovačkih društava Njemačke.
Na kongresu je također bilo prisutno i 77 stranih delegacija iz svih zemalja stare EU te nekih novih članica EU kao što su: Slovenija, Poljska, Češka Mađarska i Bugarska. Kongresu su prisustvovale i delegacije iz zemalja kandidata za članice EU i to iz Hrvatske i Turske, te Rusije i Srbije GSM «Nezavisnost». Ispred Sindikata metalaca Hrvatske Kongresu je bio prisutan Predsjednik Ivo Marjanović.
Od prekomorskih zemalja bili su prisutni predstavnici : Južne Afrike, USA, Kine, Japana i Brazila.
Kongresu je pored ostalih gostiju domaćih političara bila nazočna , s upečatljivim govorom, Kancelarka Angela Merkel.
Osim redovitih tema koje se na kongresima raspravljaju i donose kao što je: Statut, Izvješće o radu , Izvješće kongresnih tijela i komisija , okviru gore navedenog mota
«Budućnost treba pravednost» obrađivane su i slijedeće teme:
- Pravednost ostaje kao stalni aktualni zadatak sindikata
- Pravednost na globalnom europskom prostoru – stalni je zadatak internacionalnih sindikata,
- Tarifna politika i politika poduzeća – praktična je podloga pravičnosti
- Suglasnost IGM u provođenju jedinstvene politike u:
- – ekološkoj industrijskoj politici
- – politici obrazovanja
- – jačanju socijalne države
- – generacijskoj pravednosti i mirovinskoj politici.
- – politici zapošljavanja i zdravlja
- – jačanje sindikalne politike u poduzećima i dr.
I pored generalne i opširne rasprave po svim temama u 4 dana , težište je ipak stavljeno na:
– problem primjene zakona o mirovinskom osiguranju u kojemu je utvrđena dobna starost za odlazak u mirovinu 67 godina s odgođenom primjenom do 2010 godine. Generalni stav je da se ta zakonska odrednica mora oboriti i da se ne smije povećavati dobna granica , a ako i bude nekakve korekcija onda se primjena mora vršiti selektivno. Naglašeno je da ima radnih mjesta gdje iz fizioloških razloga nije moguće raditi do tih godina, a osim toga i u zemlji u kojoj ima 3,5 milijuna nezaposlenih produženje radnog staža je neprihvatljivo.
– problem tarifne politike u dijelu zaključivanja kolektivnih ugovora na nacionalnoj razini. Iz prakse je vidljivo da zaključivanje kolektivnog ugovora na razini poduzeća je neodrživo, smanjuje mogućnost bilo kakve intervencije u poduzećima s obzirom na jači utjecaj poslodavca. Radi toga ne smije se dopustiti da sklapanje kolektivnih ugovora u tvrtkama prijeđu u praksu, a najniži nivo na koji se može pristati je regija odnosno pojedina savezna država.
– problem zapošljavanja stranih radnika u pograničnim pokrajinama kao i rad preko agencija u kojima je izuzetno maleni utjecaj. No, u zadnje vrijeme nakon što se tržište stabiliziralo došlo je ponovo do povećanja broja članova tako da danas IGM ima 2,300 000 članova i predstavlja najjaču organiziranu snagu i to ne samo sindikalnu nego i političku u Njemačkoj ali i u Europi..
Drugog dana 21. Kongresa izvršen je izbor predsjednika i predsjedništva IGM.
Za predsjednika IGM izabran je kolega Berthold Huber,
Kongres je posjetila njemačka Kancelarka dr. Angela Merkel zadržavajući stari običaj da kongres IGM obavezno posjeti i održi govor Kancelar odnosno kancelarka. Taj običaj nije niti sada promijenjen bez obzira na stranački svjetonazor.
Gospođa Merkel se u svom govoru osvrnula na gotovo sva područja koja sindikat zanimaju, naročito osvrćući se na stanje u bivšem DDR-u. Naglasila je koliko je truda, odricanja i sredstava trebalo da se ove dvije nekadašnje države ujedine ne samo politički nego i ekonomski. Taj posao još nije završen iako se na početku mislilo da će se u roku od 15 godina sve urediti.
Posao dobro napreduje iako postoji nešto veća stopa nezaposlenosti u novim, a manja u starim zemljama. Danas je 3,5 milijuna nezaposlenih, životni vijek se produžuje i sve više je umirovljenika na broj zaposlenih.
Napomenula je da je mirovinski sustav vrlo osjetljiv i da se u idućih 20 do 30 godina mora na njemu poraditi kako bi se usuglasile mogućnosti i potrebe.
Nakon rasprave koja je imala i disonantne tonove završena je rasprava sa kancelarkom.
No zaključeno je da to nije kraj.
Sindikat metalaca Hrvatske prati pozorno što se događa na Njemačkoj sindikalnoj i gospodarskoj sceni i sukladno tome će se prilagođavati s obzirom na sličnost sustava i povijesne povezanosti.
Predsjednik je u stankama rada Kongresa imao niz bilateralnih sastanaka s predsjednicima i/ili predstavnicima drugih sindikata metalaca.
Predsjednik
