Od 24.-26.02.2009. godine u Beču/Austrija je po pozivu austrijskog sindikata GMTN boravila delegacija SMH u sastavu: Ivo Marjanović-predsjednik, Vedran Dragičević-dopredsjednik, Josip Juričić, Branko Knez i Dragutin Vuljanić –regionalni povjerenici SMH i Davor Šmuljić i Vesna Mlinarić-pomoćnici predsjednika.
U dvodnevnom radu od strane GMTN sudjelovali su: Erih Foglar-predsjedavajući predsjednik Saveza sindikata Austrije (OGB); Rainer Wimer-predsjednik Sindikata metal-tekstil-prehrana; Renate Andrl-zamjenica predsjednice ženske sekcije GMTN; Karl Haas- tajnik za ekonomsku i tarifnu politiku Saveza sindikata Austrije; Manfred Felix- tajnik za financije i kadrovske poslove Saveza sindikata Austrije; Manfred Anderle- generalni tajnik i voditelj odjela za međunarodne odnose GMTN, Martina Schneller-Bauchnak-tajnica i stručna suradnica u odjelu za međunarodne odnose, te Zdravko Spajić-prevoditelj i stručni suradnik.
Osnovne teme o kojima se raspravljalo su bile:
- Antirecesijski program mjera obiju država s mogućim utjecajem na metalsku elektroindustriju i posljedice po članstvo i zaposlene – na primjer: otkazivanje sklopljenih kolektivnih ugovora, smanjivanje plaća radnika, skraćivanje radnog vremena i dr.
- Utjecaj sindikata u mirovinskom, zdravstvenom i fondu za zapošljavanje;
- Informacija o planu aktivnosti na povezivanju SMH s Sindikatom EKN-a
- Dogovor o daljnjoj suradnji.
Kolege iz austrijskih sindikata su informirale predstavnike SMH o činjenici da se još sredinom 2008. godine mislilo kako će se jednostavnije nego ikad do sada postići pregovorima za kolektivni ugovor na nacionalnoj razini povećanje plaća i isplata 13-te plaće. Svi poslodavci su mahom prikazivali i isticali dobre poslovne rezultate i relativno visoke profite. Međutim, krajem 2008. godine poslodavci su počeli informirati sindikalnu stranu o problemima u poslovanju, o naglom gubitku poslova i o potrebi otpuštanja radnika. No, ipak su sindikati u Austriji izborili pod prijetnjom štrajkom 3,9%-tni rast plaća za ovu godinu. Pri tome su organizirali niz pritisaka na poslodavce, pa su i time ostvarili rast plaća koji je rezultirao izmjenom nacionalnog kolektivnog ugovora u tom dijelu.
Inače, austrijska Vlada povećala je proračun kako bi usvojila niz propisa kojima je temeljni cilj s jedne strane očuvanje radnih mjesta, a s druge strane oslobađanje dijela plaća od poreza kako bi pokrenula potrošnju stanovništva. Mjere na poreznom rasterećenju plaća i primanja trebale bi rezultirati prosječnim poreznim oslobođenjem od oko 600€ na godišnjoj razini.
Ovih dana u austrijski Parlament je upućen zakon kojim bi se omogućilo poslodavcima da radnici rade skraćeno ne više samo šest mjeseci, već osamnaest mjeseci. Međutim, radnik može ostvariti iz fonda namijenjenog za to financiranje i 95% svoje plaće za puno radno vrijeme i uz propisane uvjete. Skraćeno radno vrijeme poslodavci mogu uvesti samo uz suglasnost Sindikata.
Vrlo važnu ulogu ima zavod za zapošljavanje, budući da se skraćeno radno vrijeme koristi za obrazovanje radnika, pa tada iz sustava obrazovanja koje organizira Zavod za zapošljavanje radnik osim što se školuje i usavršava ima određena prava. U Austriji se radnik iz rada može obrazovati i godinu dana.
Radnik ostvaruje pravo na otpremninu za ukupan radni staž, pa i tada kad odlazi u mirovinu. Za otpremnine postoji poseban fond iz kojeg se one isplaćuju za ukupne godine radnog staža. Sada je to regulirano zakonom, a preteča tog zakona je bio kolektivni ugovor kojim se to ugovorilo.
U svakom slučaju Austrija je socijalna država što pokazuje niz mjera iz anti recesijskog državnog programa koji se donio uz prethodnu tripartitnu i bipartitnu suradnju.
Predsjednik Ivo Marjanović obavijestio je kolege o dosadašnjem tijeku udruživanja SMH i Sindikata EKN-a. I Sindikat GMTN također se ponovno udružuje s sindikatom kemije, a kongres će biti održan u studenom ove godine na koji će predstavnici SMH biti pozvani.
Delegaciji SMH bio je organiziran posjet SIEMENS-u- u dijelu proizvodnje vagona za podzemnu željeznicu i proizvodnji tramvaja uz stručno vodstvo predsjednika radničkog vijeća. Toga dana, slučaj je htio da su sjednici radničkog vijeća bili prisutni predstavnici poslodavaca iz matične tvrtke iz Njemačke.
Posebno u ovim recesijskim danima potrebno je naglasiti dobra iskustva Beča, a što je inače problem svih većih gradova, pa i Zagreba što su alternativni izvori energije i to:
1. U Beču postoji pet spalionica smeća-otpada uključujući i spaljivanje opasnog otpada;
2. Sve spalionice su na ultra-tehnološkoj razini uz 100,00%-tnu primjenu ekoloških standarda tako da se na primjer tehnološka voda poslije separacije može piti, ali teče i rijekom;
3. Ostatak otrovnog otpada se u betonskim sarkofazima pohranjuje u napuštena rudarska okna;
4. Od spaljivanja otpada dobivena je energija koja zadovoljava 1/3 potreba energije grada Beča.
