PREMIJERKIN TIM PRIPREMA SCENARIJ U SLUČAJU NEUSPJEHA DRUGOG KRUGA PRIVATIZACIJE NAVOZA
Država spašava škverane od serije otkaza
Osim Vladina kriznog fonda za spas gospodarstva čiji će model do kraja tjedna biti i javno prezentiran, krajnje diskretno razrađuje se i projekt spašavanja nacionalne brodogradnje.
Na tome, kako doznajemo, zajednički radi premijerkin tročlani tim ekonomskih savjetnika te ministri Đuro Popijač i Ivan Šuker, a uskoro se očekuje i sastanak s čelnim ljudima iz brodogradilišta.
Prodati ih tek kad ojačaju
Motiv je razraditi alternativni scenarij ako drugi privatizacijski krug koji bi se trebao otvoriti sredinom veljače propadne ili djelomično uspije. Premijerka Kosor je poručila kako neće dopustiti gašenje radnih mjesta u “Brodosplitu” i “Brodotrogiru”, a upućeniji kažu da to nije samo puka politička floskula.
Jedan od modela koji se spominje kao najizgledniji je formiranje državnog fonda iz kojeg bi se financirala gradnja brodova i time održala zaposlenost u vremenu mrtvog svjetskog tržišta.
Formalno bi naručitelj brodova mogla biti namjenski osnovana nacionalna kompanija ili bi projekt nosili domaći brodari, koji su i te kako zainteresirani da i u krizi nastave investicijski ciklus.
– Ako postoji namjera Vlade da održi brodograđevnu industriju, jedini način je iznaći model financiranja gradnje brodova. Mi imamo stabilne brodarske kompanije koje mogu osigurati zaposlenost i dugoročno vratiti novac uložen u izgradnju. Najbolje je rješenje osnovati novu nacionalnu kompaniju koja može te brodove dati na upravljanje postojećim brodarima ili ih prodati kad poraste njihova vrijednost na tržištu – kaže prvi čovjek “Brodotrogira” Mateo Tramontana.
Dodaje da bi na taj način sama brodogradilišta mogla doći do hipotekarnih kredita kod inozemnih banaka kojima bi mogli financirati gradnju novih brodova koje bi ponudili tržištu u povoljnijim vremenima.
Drugim riječima, inicijalna sredstva iz državnog fonda, no isključivo namjenska za gradnju brodova, otvorila bi im i pristup inozemnom financijskom tržištu čime bi osigurali sigurnu zaposlenost kapaciteta u idućih nekoliko godina. Upravo je nedostatak posla za navoze zbog teške krize svjetskog tržišta ključan minus i planiranog privatizacijskog projekta.
Naime, potencijalnim kupcima, koliko god oni pričali o “crnim rupama” u bilancama naših škverova koji im se nude za kunu, akvizicija hrvatskih brodogradilišta problematična je upravo zbog činjenice što ne znaju kako bi ih dugoročno zaposlili.
Najbezbolniji put
**Brodograditelji smatraju kako je model državne pomoći najbezbolniji put da im se omogući preživljavanje do stabiliziranja tržišta i ostavi daha za nužno vlastito restrukturiranje, što ne isključuje i privatizaciju ako bude interesa strateških ulagača. Najveće brodograđevne sile svijeta kao što su Kina i Južna Koreja slične modele napravile su još prije godinu dana i time spriječile zaustavljanje proizvodnje na svojim navozima.
NEVENKA HORVAT / EPEHA
