Dana 24.11.2009. godine, u prostorijama županijskog ureda SSSH Bjelovarsko-bilogorske županije, Bjelovar, Gundulićeva 1/3, održana je tematska sjednica regionalnog pododbora ZNR SMH, uz nazočnost predstavnika SMH i SSSH, koordinatora povjerenika ZNR iz Trg. društava gdje SMH ima sindikalne podružnice, te Inspektora ZNR sa područja Bjelovarsko-bilogorske županije.
Na sjednici su obrađivane slijedeće teme:
- Rasprava o stanju zaštite na radu u Trg. društvima, s posebnim osvrtom na:
- broj i težinu povreda na radu u Trg. društvima u protekloj 2008. godini te prvih 6 mjeseci 2009. godine,
- analizu izvora i uzroka nastajanja posebno težih povreda na radu,
- nazočnost povjerenika ZNR, pri redovnim i izvanrednim provođenju nadzora Inspektora ZNR u Trg. društvu,
- zajedničku suradnju te preventivno djelovanje na sjednicama odbora ZNR u Trg. društvima.
- Analiza sudjelovanja povjerenika za zaštitu na radu pri izradi i reviziji procjene opasnosti u Trg. Društvu.
- Informacija o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu (N.N. 75/09.).
- Razno.
Nakon provedene rasprave po pojedinim temama usvojeni su slijedeći:
Z A K LJ U Č C I
- Tijekom 2008. godine i prvih šest mjeseci 2009. godine na području Bjelovarsko-Koprivničko-Virovitičke regije u okviru Trg. društava gdje SMH ima sindikalne podružnice, desile su se uglavnom lakše ozljede na radnim mjestima u čemu prednjači Ljevaonica Bjelovar sa 62 ozljede, Društva DALIT-a Daruvar sa 16 ozljeda, te Prima commerce sa 13 ozljeda, od kojih su dvije teže ozlijede.
Najčešći uzroci ozljeda na radu odnose se na:
- izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite na radu, pri čemu je osobita odgovornost Poslodavca i neposrednih ovlaštenika poslodavca,
- neprovođenje ili nekvalitetno provođenje osposobljavanja radnika za rad na siguran način,
- lošu organizaciju rada.
Postoji zajednički interes Inspektora ZNR, medicine rada kao i povjerenika ZNR, da se na sjednicama Odbora ZNR u Trg. društvima preventivno djeluje u cilju sprečavanja najčešćih povreda na radu, kako bi Poslodavci shvatili da ulaganje u zaštitu na radu nije trošak, već dugoročno ostvarivanje veće kvalitete proizvoda i veće produktivnosti samog Društva.Vezano uz najčešća izviješća o povredama na radu koje poslodavci podnose HZZO-u a u kojima se najčešće navodi tkz. Šifra „855“, koja se odnosi na rad protivan pravilima zaštite na radu, uvedena je novina kojom u navedenom slučaju ozlijede na radu, HZZO neće refundirati poslodavcima naknade za bolovanja, već one idu na trošak poslodavca.
- Vezano uz procjenu opasnosti kao temeljnom dokumentu koji se odnosi na provedbu zaštite na radu u poduzeću, istaknuto je da svako poduzeće posjeduje procjenu, no povjerenici za ZNR nisu uključivani pri njenoj izradi ili reviziji. S obzirom da je navedeno pravo utvrđeno samim Zakonom o ZNR kao i Pravilnikom o izradi procjene opasnosti dogovoreno je da će se u svakoj podružnici preispitati potreba izrade revizije procjene opasnosti pri čemu će povjerenici ZNR dobiti svaku potrebnu stručnu pomoć od strane SMH.
- U raspravi o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti na radu (NN 75/09.) koji je nastupio na snagu 19. lipnja 2009. godine, izneseno je slijedeće:
Izmjenom Zakona o ZNR su precizirane obveze poslodavca na području zaštite sigurnosti i zdravlja radnika te utvrđene osobe koje su zadužene za provedbu svih aktivnosti zaštite na radu, te uvjeti koje moraju ispunjavati osobe zadužene za zaštitu na radu. Također je dodatno naglašena svrha ovoga Zakona odnosno prevencija zaštite zdravlja na radu, u kom smislu je uređeno pravo svih radnika, ne samo onih koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada, da u određenim vremenskim razdobljima, imaju pravo zatražiti zdravstveni pregled, radi ocjene možebitnog utjecaja uvjeta rada na njihovo zdravlje. Sukladno tome je radnicima koji nisu obuhvaćeni obvezom redovnih zdravstvenih pregleda po posebnom propisu, utvrđeno pravo da u vremenskom razdoblju od svake tri godine, mogu zatražiti takav preventivni zdravstveni pregled.
Nadalje je dodatno uređen način na koji su poslodavci dužni organizirati i provoditi zaštitu na radu. U tom smislu je sada propisana obveza da svaki poslodavac mora imati osobu zaduženu za provedbu aktivnosti zaštite na radu, te je s druge strane propisano i pravo radnika da kod svakog poslodavca, bez obzira na njegovu veličinu, mogu imati povjerenika za zaštitu na radu. Uvažavajući potrebu da o zaštiti sigurnosti i zdravlja radnika moraju voditi računa svi poslodavci, bez obzira da li imaju ili nemaju poslove s posebnim uvjetima rada, uređuje se i dužnost poslodavca da kontinuirano procjenjuje opasnosti i štetnosti uvjeta rada na zdravlje i sigurnost radnika. Isti su dužni izraditi i posjedovati procjenu opasnosti i istu pratiti te po potrebi odnosno izmjeni nekih uvjeta i mijenjati, bez obzira na svoju veličinu, zbog čega će sada tu procjenu moći izraditi i sami.
Dodatno su precizirane dužnosti poslodavca, ali i radnika koje imaju na području izvanrednih okolnosti, odnosno u slučajevima neposrednih opasnosti na području pružanja prve pomoći, te gašenja požara i spašavanja.
Također je dodatno uređeno područje odgovornosti poslodavca za možebitno nastalu štetu radniku, koja je sada u cijelosti horizontalno usklađena s načelima obveznog prava. U cilju promicanja i jačanja samostalnog bipartitnog socijalnog dijaloga na području zaštite sigurnosti i zdravlja radnika, dodatno je uređeno i usklađeno s radnim zakonodavstvom područje obavješćivanja, savjetovanja i razmjernog suodlučivanja radnika na području zaštite na radu, te su u tom pravcu proširene i ovlasti povjerenika radnika.
Predsjednik odbora ZNR SMH i regionalni koordinator
