Iako statistički podaci govore da je prosječna plaća u Hrvatskoj rasla više od stope inflacije, ispod tih podataka krije se znatno složenija slika – rast plaća vrlo je neravnomjerno raspoređen među pojedinim sektorima, poslodavcima i skupinama radnika, a opća stopa inflacije pritom nije zadovoljavajući indikator kretanja stvarnih troškova života, budući da su cijene hrane i drugih osnovnih životnih potrepština često rasle znatno više od stope inflacije.
Tribina je otvorila važna pitanja kako inflacija i rast kamata mijenjaju kolektivne pregovore? Koliko su radnici doista zaštićeni od porasta troškova života? Kako osigurati da socijalni dijalog dovede do pravednih rješenja i ravnoteže između poslodavaca i zaposlenih?
Okupljenima su se uvodno obratili Antun Štivić, regionalni povjerenik SMH-IS za regiju Panonska Hrvatska, Siniša Kosić, predsjednik SMH-IS i Mladen Novosel, predsjednik SSSH, dok je moderator bio Darko Šeperić, izvršni tajnik SSSH za javne politike, edukaciju i projekte.
Inflacija, tržište rada i monetarna politika
Europska središnja banka (ESB) i Hrvatska narodna banka (HNB) ciljanom inflacijom od 2% nastoje održati stabilnost cijena. To je razina koja pomaže kućanstvima i poduzećima da planiraju troškove i investicije, a ujedno smanjuje rizik deflacije, istaknuo je u glavnom izlaganju Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke (HNB).
Za Hrvatsku je to posebno važno jer je nakon uvođenja eura inflacija ostala viša od prosjeka europodručja. Najviše su poskupjeli hrana i usluge, a dodatni pritisak dolazi s tržišta rada gdje su plaće rasle brže od produktivnosti.
Inflacija i kamate: dvostruki pritisak
Radnici i poslodavci suočavaju se s dvostrukim izazovom: rastom cijena i rastom troškova zaduživanja. Više kamatne stope znače skuplje kredite – i za kućanstva koja otplaćuju stambene zajmove i za poduzeća koja financiraju svoje investicije.
To dodatno komplicira pregovore o plaćama i radnim uvjetima. Ako plaće rastu previše, mogu potaknuti novu rundu inflacije. Ako pak rastu presporo, radnici gube kupovnu moć i standard života. Hrvatska se u 2025. nalazi u razdoblju balansiranja: kako očuvati stabilnost cijena, a istovremeno zaštititi realne plaće i standard radnika.
Nakon izlaganja otvorena je rasprava u kojoj su predstavnici sindikata i radnici tražili odgovore guvernera o povećanim kamatama na nestambene kredite i kako povećati razliku između plaća za poslove različite složenosti.
