30. travnja 2009.

Konferencija o globalizaciji

U organizaciji Europskog  gospodarskog i socijalnog odbora (EESC)-Savjetodavne komisije o industrijskim promjenama (CCMI) i Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu je 27.- 28. 04.2009. godine organizirana Konferencije o temi:

                „Utjecaj globalne financijske krize na industrijske sektore zemalja istočne Europe/industrijska promjena u Hrvatskoj“

            Konferenciji je predsjedavao g. Van Iersel, predsjednik Savjetodavne komisije za industrijsku promjenu. Na Konferenciji je bilo nazočno oko 60-tak sudionika, iz trgovačkih društava, udruga poslodavaca,  te 10-tak sudionika predstavnika Sindikata metalaca hrvatske Sindikata energetike kemije i nemetala  i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

          Teme prvog dana rada primarno su bile vezane uz pod temu: „Utjecaj globalne financijske krize na industrijske sektore zemalja istočne Europe“. U okviru ove pod teme bili su predstavljeni utjecaji financijske krize na industrijske sektore u Mađarskoj, u baltičkim zemljama i Poljskoj, kao i “Usporedba modela industrijske transformacije u novim članicama EU” “. U prezentaciji po zemljama evidentno je bilo za primijetiti da  utjecaj globalne financijske krize na industrijske sektore u svakoj zemlji postoji, no on je različit, a što ovisi o strukturi proizvodnje u industrijskom sektoru, ali i o bankarskom sektoru. Također je značajno da je utjecaj globalne financijske krize jači u zemljama koje su u prethodnim godinama ostvarile intenzivniji rast i razvoj industrijskog sektora,  kao rezultat stranih investicija čiji intenzitet je radi krize usporen ili gotovo zaustavljen a to su primarno nove zemlje članice Europske unije. 

          Na početku rada Konferencije  prezentirana je i  EESC-ova brošura “Usporedba modela industrijske transformacije u novim članicama EU” ” čiji sadržaj je prezentirao g. Joost van Iersel, predsjednik Savjetodavne komisije Europskog gospodarskog i socijalnog odbora za industrijsku promjenu. Drugi dan  bila je prezentacija  o stanju u Hrvatskoj  i to s ekonomskog i socijalnog aspekta ( s naslova pada zaposlenosti)  kao i  tempo strukturnih promjena i reformi vezanih za  ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Kroz prezentaciju,  osim činjeničnog stanja  nastalog radi ekonomske krize  prezentirani su i modeli  ali i mjere za  izlazak iz  krize.  Mjere za izlazak iz krize predložila je Gospodarska komora, Vlada republike Hrvatske, Udruga poslodavaca ali i Savez samostalnih sindikata  Hrvatske. Čak što više na izradi mjera za prevladavanje krize  Savez samostalnih sindikata i Hrvatska udruga poslodavaca Hrvatske predložili su konkretne mjere koje osiguravaju: očuvanje radnih mjesta, zadržavanje obima proizvodnje i zaposlenosti. Te mjere  moguće je ostvariti kroz: osiguranje likvidnosti proizvodnih subjekata, skraćenjem  fonda radnog vremena,  generalnom štednjom naročito u državnim institucijama, smanjenjem uvoza,  te  posebno stimuliranja izvoza i nadoknadu izgubljenih prihoda izvoznicima.

            U završnom dijelu vodila se rasprava  o pristupu Hrvatske EU,  tempu reformi i otklanjanje blokada.
Također postavljano je pitanje  da li je datum ulaska hrvatske u EU bitan ili ne. Postoji  usklađenost u pristupu s hrvatske strane, a to je da je najvažnije  izvršiti prilagodbu, obaviti restrukturiranje i  sa uređenim zakonodavstvom i gospodarstvom ući u EU, a datum je manje bitan za građane i radnike.

Čitav tijek  konferencije ocijenjen je  pozitivno.

Ivo Marjanović




Komentari su zatvoreni.