Autor: Darko Šeperić
U sklopu projekta “Digimetal – strateško uključivanje radnika u digitalnu transformaciju industrije” 20. i 21. listopada 2022. godine u Radničkom domu u Zagrebu održana je nacionalna radionica na kojoj je sudjelovalo 15 predstavnika Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskog sindikata (SMH-IS), uglavnom sindikalnih povjerenika u tvrtkama metalne industrije iz različitih dijelova Hrvatske.
U prvom dijelu radionice predstavljen je nacionalni izvještaj o ulozi radnika i sindikata u digitalnoj transformaciji industrije. Izvještaj je pripremljen temeljem nacionalnog istraživanja, koje je obuhvatilo online anketu i dubinske intervjue, te dostupnih podataka o stanju digitalne transformacije u Hrvatskoj.
Industrijsku transformaciju 4.0, koja se još naziva i četvrtom industrijskom revolucijom, obilježava integracija digitalne tehnologije u sva područja poslovanja. Iako je digitalna tehnologija bila u osnovi i treće industrijske revolucije, ono što obilježava četvrtu jest sposobnost uređaja da međusobno samostalno komuniciraju, odnosno autonomno razmjenjuju informacije tijekom samog proizvodnog procesa.
Prema dostupnim pokazateljima, Hrvatska je ispod europskog prosjeka po integraciji digitalne tehnologije u poslovanje, no pozitivno je da se u kategoriji ljudskog kapitala nalazi na europskom prosjeku, dok je među mladim osobama razina digitalnih vještina čak najveća u EU.
Provedeno istraživanje pokazalo je da većina sindikalnih predstavnika pozitivno ocjenjuje stupanj i utjecaj digitalne transformacije u svojim poduzećima, te da uglavnom ne osjećaju strah da bi ona mogla izazvati gubitak radnih mjesta. Ipak, većina ispitanika svjesna je potrebe za kontinuiranim usvajanjem novih vještina i unapređenjem kvalifikacija.
U raspravi koja je uslijedila većina sudionika potvrdila je rezultate istraživanja, a raspravljalo se i o konkretnim iskustvima uvođenja novih tehnologija i automatizacije proizvodnje u poduzećima čiji su sindikalni povjerenici sudjelovali na radionici, uključujući Siemens, Elka, Končar, Brodogradilište 3. maj, GE Steam Power Hrvatska, Kostwein i MIV – Metalna industrija Varaždin.
Iskustva sudionika iz prve ruke pokazala su da automatizacija proizvodnje obično ne rezultira gašenjem radnih mjesta, ali da je njezina česta posljedica povećanje međuovisnosti radnika u proizvodnom procesu, a posljedično i radnog pritiska i očekivanja od radnika, koji moraju nadgledati rad sve većeg broja strojeva. Ipak, ljudski faktor i dalje ostaje ključan u proizvodnom procesu i o njemu presudno ovisi kvaliteta finalnog proizvoda. Prema iskustvima sudionika, poslodavci u većini slučajeva radnicima omogućuju potrebno osposobljavanje za rad s novim tehnologijama.
Istaknuti su i primjeri nekritičkog uvođenja novih tehnologija, koje bi rezultiralo padom produktivnosti i kvalitete proizvodnog procesa, zbog čega je u konačnici bilo potrebno vratiti barem određene elemente ručnog rada.
Drugi dio radionice bio je posvećen raspravi o ulozi sindikata u procesu digitalne transformacije, te načinima aktivnijeg uključivanja sindikalnih predstavnika u upravljanje promjenama u radnoj okolini, a s ciljem zaštite kvalitete radnih mjesta i radničkih prava.
Sindikati se u ove procese mogu uključiti na više razina, uključujući oblikovanje javnih politika, kolektivno pregovaranje s poslodavcima i rješavanje individualnih problema s kojima se susreću članovi sindikata. Na području javnih politika utjecaj sindikata u Hrvatskoj do sada je bio ograničen, dijelom i zato što država kasni s pripremom ključnih strateških dokumenata vezanih uz digitalnu transformaciju. Sigurno je prisutan određeni utjecaj sindikata na digitalnu transformaciju kroz procese kolektivnog pregovaranja, savjetovanja i suodlučivanja s radničkim vijećima, te različite druge oblike više ili manje formalnih konzultacija s poslodavcima, no nedostaju sustavne analize i procjene tog utjecaja. Ipak, može se pretpostaviti da je stanje u metalnoj industriji barem nešto bolje nego u drugim sektorima, i zbog velikog broja kolektivnih ugovora i uspostavljenih radničkih vijeća u metalnoj industriji, i zbog toga što je ona po svojoj prirodi visoko tehnološki orijentirana, što znači da promjene u proizvodnim procesima i uvođenje novih tehnologija nisu rijetkost.
Rasprava je potvrdila i preporuke iznesene u nacionalnom izvještaju, a koje su usmjerene kako na državu, tako i na socijalne partnere. Država bi trebala unaprijediti pripremu i provedbu strateških dokumenata na području digitalizacije i industrijske politike, a posebnu pažnju posvetiti unapređenju sustava obrazovanja odraslih.
Socijalni dijalog može odigrati značajnu ulogu u ubrzanju i olakšavanju digitalne transformacije 4.0, a posebno u osiguranju socijalne pravednosti ovog prijelaza. No za to je potreban aktivniji rad oba socijalna partnera na predviđanju promjena i razvoju strategija upravljanja tim promjenama u međusobnom dijalogu. Trebalo bi također sustavnije ispitati i promovirati postojeće primjere dobre prakse na području kolektivnog pregovaranja.
Sa svoje strane, sindikati moraju unaprijediti svoju sposobnost predstavljanja interesa radnika u procesima digitalne transformacije. Fokus sindikalnih aktivnosti na ovom području, istaknuto je u raspravi, trebalo bi biti sudjelovanje u procesu restrukturiranja. Sindikati bi pritom trebali tražiti da se povećanje produktivnosti rada izazvano digitalizacijom pretoči u smanjenje radnog vremena ili u veće plaće, kao i u solidarnu pomoć radnicima koji će u tom procesu ostati bez posla. Sindikat svakako mora tražiti, i osigurati, da se takvim radnicima omogući odgovarajuća prekvalifikacija.
Cilj projekta „Digimetal“ je osnažiti procese informiranja, savjetovanja i uključivanja radnika na području digitalne transformacije u industriji. Sindikat metalaca Hrvatske – Industrijski sindikat jedan je od partnera, koji uključuju sindikate i organizacije poslodavaca iz devet članica EU i zemalja kandidatkinja. Projekt se provodi u razdoblju od travnja 2021. do prosinca 2022., uz financijsku potporu Europske unije.
