Za dolje potpisane 33 regije budućnost europske brodogradnje je prioritet u gospodarskom razvoju nadolazećih desetljeća. Kao odgovorni predstavnici naših regija zajednički govorimo u ime stanovništva koje broji više od 60 milijuna ljudi.
1. Brodogradnja je sektor visoke tehnologije koji osigurava tisuće radnih mjesta za visoko kvalificirane stručnjake pri bezbrojnim dobavljačima opreme i pružateljima usluga brodogradilištima. Brodogradnja je kamen temeljac u regionalnom pomorskom sektoru s gustom mrežom koja uključuje mnoga mala i srednja poduzeća i neprocjenjivu znanstvenu izvrsnost. U našim regijama brodogradnja je bitan sektor za blagostanje naših građana.
2. Brodogradnja je snažno pogođena globalnom gospodarskom krizom koja dolazi zajedno s
globalnom strukturalnom neravnotežom i distorzijom tržišta. Potražnja novih brodova je doživjela slom u ljeto 2008. godine. Radi dugih razdoblja koja proteknu od narudžbe do isporuke brodogradnja je industrija dugotrajne proizvodnje. Utjecaj kolapsa potražnje na zapošljavanje vidjet će se s osamnaestomjesečnom odgodom. Time je u brodogradilištima krajem 2009. godine u prosjeku bilo pogođeno 20% radnih mjesta, a ti brojevi bi se mogli dramatično povećati 2010 godine. Bez novih ugovora prije ljeta 2010.godine vjerojatno će biti neizbježna kriza zapošljavanja i to tako što će pola radnih mjesta biti u opasnosti.
3. Za vrijeme sastanka na visokoj razini LeaderSHIP, održanog u rujnu 2009. kojim je
predsjedao dopredsjednik Verheugen predložene su hitne akcijske mjere za odlučnu suzbijane nepopravljivih šteta koje je pretrpjela ta industrija sa svojim izvrsnim potencijalima. Mi potpuno podržavamo predloženi akcijski program uključujući subvencije za ulaganje u flotu, financijska sredstva, ista pravila za sve, te proširene i brže napore u vezi s istraživanjem i inovacijom.
4. Hitno je potrebno da europske institucije bez odgađanja omoguće odgovarajuće uvjete za
hitne programe osiguravajući narudžbe za tržišta kojima su nužno potrebni novi, sigurni i čisti brodovi. Od ciljanog program obnove flote se očekuje stimulacija regionalnih investicija i industrijskih akcija, poboljšavanje infrastrukture, smanjivanje vrlo opasnih emisija s brodova te da doprinesu zdravom okolišu.
5. Brodogradnja je bila i biti će atraktivno tržište rasta. Europska brodogradilišta su se
uspješno razvila iz radno intenzivne industrije u industriju intenzivnu po znanjima i vještinama. Dok se očekuje da će potražnja za standardnim tipovima bordova još nekoliko godina ostati slaba, predviđa se niz novih tržišta za europska brodogradilišta. To naročito uključuje nove konstrukcije za ekološke brodove, brodove za opskrbu platformi, hardver u vezi s oceanskom energijom i niz visoko specijaliziranih dijelova pomorskih aktivnosti. Uz to nastaviti će se pozitivno razvijati afirmirana rastuća tržišta kao što je na primjer proizvodnja kruzera.
6. Brodogradilišta sa svoje strane poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se prilagodili
promjenama u svome poslovnom okolišu. Predložena podrška za europsku industriju cilja na premošćivanje privremenog prekida potražnje i poboljšanje ključnih okvirnih uvjeta za tehnološki napredna i konkurentna poduzeća. Mjere nisu zamišljena kao pokušaj odgađanja strukturalnih promjena. No te mjere će ovome sektoru, koji će i u budućnosti rasti, osigurati sredstva za uspješno suočavanje s izazovima koji proizlaze iz poremećenih uvjeta na globalnom tržištu.
7. EU mora pokazati svoju sposobnost da se zajednički i efikasno pozabavi izazovima u
sektoru brodogradnje. S tim ciljem tražimo od Europske komisije i država članica da donesu sve potrebne odluke za brzo djelovanje u skladu s prijedlozima LesderSHIP-a. Računamo s time da će europske institucije po tome pitanju preuzeti potpunu odgovornost.
Bruxelles, 8. travnju 2010.
Potpisnici:
– Eva M. Vazquez Sanchez, glavna direktorica za industriju, energetiku i rudarstvo
Andaluzije
– Graciano Torre González, guverner kneževine Asturije
– Bernabé Unda Barturen, ministar industrije, inovacije, trgovine i turizma baskijske vlade
– Emil Dichev, gradonačelnik Beloslava
– Aurel Gabriel Simionescu, gradonačelnik Braile
– Martin Günthner, ministar gospodarstva i luka slobodnog hanzeatskog grada Bremena
– Dimitar Nikolov, gradonačelnik Burgasa
– Regija Campania
– S. Galema, član Regionalnog izvršnog odbora Frizije
– Renzo Tondo, predsjednik autonomne pokrajine Friuli Venzia Giulia
– Dimitru Nicolae, gradonačelnik Galatija
– Ángel Bernardo Tahoces, glavni direktor za industriju, energetiku i rudarstvo Galicije
– dr J. C. Gerritsen, član Regionalnog izvršnog odbora Groningena
– Axel Gedaschko, senator za gospodarstvo i rad Slobodnog hanzeatskog grada Hamburga
– Ivan Jakovčić, predsjednik Istarske županije
– Arunas Burkšas, župan Klaipeda
– Claudio Burlando, predsjednik regije Liguria
– Gian Mario Spacca, predsjednik regije Marche
– Jürgen Seidel, ministar gospodarstva, rada i turizma Mecklenburg-Vorpommerna
– Jörg Bode, ministar gospodarstva, rada i prometa Savezne pokrajine Donje Saske
– Constantin Adrian Bragaru, gradonačelnik Orşove
– Mieczyslaw Struk, upravitelj Pomorskie Voivodeship
– Primorsko goranska županija
– Bojidar Jotov, predsjednik regionalne vlade Ruse
– Joël Batteux, predsjednik La Carene, gradonačelnik Saint-Nazairea
– Jost de Jager, ministar znanosti, gospodarstva i prometa Schleswig-Holsteina
– Sicilija
– Splitsko dalmatinska županija
– Constantin Hogea, gradonačelnik Tulceje
– Mikko Pukkinen, gradonačelnik Turkua
– Regija Veneto
– M. Wiersma, član regionalnog odbora Zeelanda
– Dr J. W. Asje van Dijk, član regionalnog izvršnog odbora Južne Holandije
___________________
Prevela Helena Krilić
