1. srpnja 2008.

Član Europskog parlamenta gospodin Hannes Swoboda primio je delegaciju Sindikata metalaca Hrvatske 24.06.2008. godine

Gospodin Hannes Swoboda primio je delegaciju Sindikata metalaca Hrvatske u organizaciji Europske federacaije metalaca (EMF), a na zamolbu Predsjednika SMH Ive Marjanovića i člana Izvršnog odbora EMF, u svezi najavljene privatizacije hrvatskih brodogradilišta i različitih informacija, pa i dezinformacija u svezi s privatizacijom, a što izaziva nedoumicu i tenzije među radnicima brodogradilišta.
Hrvatsku delegaciju su činili predsjednik SMH Ivo Marjanović,dopredsjednik Vedran Dragičević i predstavnik EMF Alicija Masijevič.
Na susretu u Europskom Parlamentu 24.06.2008. godine gospodinu Swobodi prezentiran je Sindikat metalaca Hrvatske kao jedan od socijalnih partnera Vladi RH, značaj brodogradnje za hrvatsko gospodarstvo i zaposlenost, te stavovi SMH u svezi restrukturiranja i privatizacije.
Sindikat metalaca Hrvatske je iznio svoje stavove koje je definirao u slijedećim točkama:

  1. Zadržati sva radna mjesta potrebna brodogradilištima (a na kojima sada osim radnika zaposlenih u brodogradilištima rade kooperanti i strani radnici);
  2. Zadržati djelatnost u svim brodogradilištima, a u eventualnoj prenamjeni dijela prostora na kojem se sada obavlja brodograđevna djelatnost upoznati socijalnog partnera i s njim realizirati program;
  3. Sudjelovanje sindikata kod izrade Ponuda za privatizaciju brodogradilišta;
  4. Sudjelovanje sindikata kod odabira najboljeg ponuđača, (ne po cijeni nego po programu koji sadrži razinu ulaganja i razvoja u djelatnost) bez obzira na oblik vlasništva;
  5. Prioritet ima ponuđač koji je spreman na socijalni sporazum;
  6. Elementi socijalnog sporazuma moraju biti unijeti u Kupoprodajni ugovor;
  7. Osigurati Hrvatskoj prelazno razdoblje i vrijeme prilagodbe od najmanje 5 godina.

Nakon što je saslušao Predsjednika SMH Ivu Marjanovića g Swoboda je izjavio:

    1. EU se ne miješa u određivanje modela restrukturiranja i privatizacije bilo koje grane djelatnosti i bilo kojeg poduzeća. Stvar je svake zemlje, (a u ovom slučaju Hrvatske), za koji će se model opredijeliti. Temeljni je cilj provesti restrukturiranje kako bi grana ili pojedina poduzeća ( u ovom slučaju brodogradilišta) bila konkurentna bez direktne pomoći države.
    2. Tempo restrukturiranja i privatizacije određuje svaka zemlja, pa tako i Hrvatska. Ja osobno mislim da s obzirom na značaj brodogradnje, ali izdatke koje restrukturiranje pa i troškovi poslovanje brodogradilišta iziskuju, upućuju na nužnost privatizacije kao najprihvatljivijeg modela. (No to nije uvjet).
    3. Oblik vlasništva za EU nije bitan, ali restrukturiranje i funkcioniranje brodogradilišta moraju garantirati uspješnost i konkurentnost, bez direktnih državnih potpora nakon restrukturiranja.
    4. Sigurno je da se proces restrukturiranja ne može obaviti momentalno nego je nužno vrijeme prilagodbe. Koliko će dugo to vrijeme prilagodbe biti (1 godinu, dvije pet deset, ali ne dvadeset) naknadno će se utvrditi pregovorima.
    5. Vas kao predstavnika radnika potpuno razumijem za bojazan koju ste napomenuli, zato mislim, a taj ću stav braniti i u Parlamentu, da trebate biti aktivni sudionik koji će štiti radna mjesta, djelatnost i zaposlenost. Vaša Vlada treba te stavove uzeti u obzir i mislim da joj se sa strane EU neće praviti problemi. No, vaš angažman i stavovi moraju biti transparentni i javno obznanjeni, tako da svaki potencijalni kupac bude s tim unaprijed upoznat.
    6. Vaši zahtjevi koje ste iznijeli (a koje vi nazivati socijalni sporazum) nisu u suprotnosti sa EU politikom, ali sve mora biti obznanjeno, objavljeno i unaprijed poznato.

      Osim gore navedenog g. Swoboda je iznio i svoje mišljenje o tempu prijema Hrvatske u EU naglasivši nužnost iznalaženja rješenja nakon „Irskog slučaja“ te procesa ratificiranja u parlamentima svih 27 zemalja. Ako proces pregovora u potpunosti završi do kraja 2009. godine, nužno je obaviti gore navedene radnje.
    Pored gore navedenog napomenuo je i vrijeme izbora u Europskom Parlament u 2010. godini, tako da se izjave naših političara o vremenu prijema Hrvatske u EU uz završetak pregovora do kraja 2009. godine i rješenja probleme „Irskog slučaja“ i njegovih ne podudaraju u najmanje od dvije godine.

Predsjednik SMH
Ivo Marjanovića




Komentari su zatvoreni.