
izvor: ilo.org
Inicijalna procjena utjecaja COVID-19 na globalni svijet rada pokazuje da će učinci biti dalekosežni, gurati milijune ljudi u nezaposlenost, prezaposlenost i radno siromaštvo te predlaže mjere za odlučan, koordiniran i neposredan odgovor ,
GENEVA (ILO News) – Ekonomska i radna kriza koju je stvorila pandemija COVID-19 mogla bi povećati globalnu nezaposlenost za gotovo 25 milijuna, prema novoj procjeni Međunarodne organizacije rada (ILO).
Međutim, ako gledamo međunarodno koordinirani odgovor politike, kao što se dogodilo u globalnoj financijskoj krizi 2008./9., tada bi utjecaj na globalnu nezaposlenost mogao biti znatno manji.
Preliminarna napomena o procjeni, COVID-19 i svijet rada: Utjecaji i odgovori, poziva na hitne, opsežne i koordinirane mjere u tri stupa: zaštita radnika na radnom mjestu, poticanje gospodarstva i zapošljavanja te podrška zapošljavanju i dohotku.
Te mjere uključuju proširenje socijalne zaštite, podržavanje zadržavanja zaposlenja (tj. kratkotrajni rad, plaćeni dopust, druge subvencije) i financijske i porezne olakšice, uključujući mikro, mala i srednja poduzeća. Pored toga, u bilješci se predlažu mjere fiskalne i monetarne politike te kreditiranje i financijska potpora za određene gospodarske sektore.
Različiti scenariji
Na temelju različitih scenarija utjecaja COVID-19 na rast globalnog BDP-a, procjene ILO-a pokazuju porast globalne nezaposlenosti između 5,3 milijuna („nizak“ scenarij) i 24,7 milijuna („visoki“ scenarij) od osnovne razine 188 milijuna u 2019. Usporedbe radi, globalna financijska kriza od 2008. do 9. godine povećala je globalnu nezaposlenost za 22 milijuna.
Očekuje se da će se nezaposlenost u velikoj mjeri povećati, jer se ekonomske posljedice epidemije virusa pretvaraju u smanjenje radnog vremena i plaća. Samozapošljavanje u zemljama u razvoju, koje često služi ublažavanju utjecaja promjena, ovaj put to možda neće učiniti zbog ograničenja u kretanju ljudi (npr. Pružatelja usluga) i robe.
Pad zaposlenosti znači i velike gubitke dohotka za radnike. Studija procjenjuje da su oni između 860 milijardi i 3,4 biliona USD do kraja 2020. To će pretvoriti u pad potrošnje roba i usluga, što će zauzvrat utjecati na izglede za poslovanje i gospodarstva.
Očekuje se da će se značajno povećati i radno siromaštvo, jer će “naprezanje prihoda uslijed pada ekonomske aktivnosti devastirati radnike blizu ili ispod granice siromaštva”. ILO procjenjuje da će između 8,8 i 35 milijuna dodatnih ljudi biti u radnom siromaštvu širom svijeta, u usporedbi s izvornom procjenom za 2020. godinu (koja predviđa pad od 14 milijuna u cijelom svijetu).
Brzi i koordinirani odgovori politike
“Ovo više nije samo globalna zdravstvena kriza, već je i veliko tržište rada i ekonomska kriza koja ima ogroman utjecaj na ljude”, rekao je generalni direktor ILO-a Guy Ryder. „U 2008. godini svijet je predstavio ujedinjeni front koji se bavio posljedicama globalne financijske krize, a najgore je spriječeno. Sad nam je potrebno takvo vodstvo i odlučnost “, dodao je.
Ovo više nije samo globalna zdravstvena kriza, već je i veliko tržište rada i ekonomska kriza koja ima ogroman utjecaj na ljude.”
Guy Ryder, generalni direktor ILO-a
ILO-ova studija upozorava da će kriza radnih mjesta na određene skupine biti nesrazmjerno pogođena, što bi moglo povećati nejednakost. Uključuju ljude na manje zaštićenim i slabo plaćenim poslovima, posebno mladi i stariji radnici. I žene i migranti. Spomenuta radna mjesta su ranjiva zbog nedostatka socijalne zaštite i prava, a žene su obično prekomjerno zastupljene u slabo plaćenim poslovima i pogođenim sektorima.
„U kriznim vremenima poput sadašnjeg imamo dva ključna alata koja mogu pomoći u ublažavanju štete i vraćanju povjerenja javnosti. Prvo, socijalni dijalog, suradnja s radnicima i poslodavcima i njihovim predstavnicima, od vitalnog je značaja za izgradnju povjerenja javnosti i podrške mjerama koje su nam potrebne za prevazilaženje ove krize. Drugo, međunarodni standardi rada pružaju provjerenu i pouzdanu osnovu za reakcije politika koje se usredotočuju na oporavak koji je održiv i pravičan. Treba učiniti sve kako bi se šteta ljudima u ovom teškom trenutku svela na najmanju moguću mjeru ”, zaključio je Ryder.