U ožujku i travnju 2020. godine prema najnovijim podatcima Državnog zavoda za statistiku i Eurostata, prve negativne rezultate bilježe gospodarski pokazatelji u svim djelatnostima, zbog bolesti COVID-19. Takvi nepovoljni trendovi odrazili su se na pad industrijske proizvodnje, turizma, trgovinu, plaća te na deflaciju.
Industrijska proizvodnja RH i EU-a
U ožujku 2020. godine industrijska je proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podatcima, bila 2,8 % manja u odnosu na veljaču 2020. godine i 4,9 % nego u ožujku 2019. godine. Takav trend pada industrijske proizvodnje odrazio se i na prvo tromjesečje ove godine, kada je zabilježen pad za čak 4,2 % u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Ostvareni pad u ožujku je nastavak silaznog trenda koji kontinuirano traje od studenoga 2019. godine. Broj zaposlenih smanjen je za 2,7 % te zaliha za 3,5 % u odnosu na prošlogodišnji ožujak. Najviše je smanjena industrijska proizvodnja u rudarstvu i vađenju za 9,3 % i prerađivačkoj industriji za 6,2 %. Unutar prerađivačke industrije najveći je pad zabilježen kod proizvodnje strojeva i uređaja (-21,9 %), metala (-18,9 %), prerade drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala (-12,6 %) te osnovnih farmaceutskih proizvoda (-1,7 %). Istodobno, rast industrijske proizvodnje bilježi se u prehrambenoj industriji (+9,0 %) što je najvjerojatnije posljedica snažnijeg rasta potražnje za hranom zbog karantenskog razdoblja te početka koronakrize. Izrazito snažan rast zabilježen je i kod naftnih proizvoda, za čak 230,9 %. Trend industrijske proizvodnje pokazuje dvoznamenkasti pad na razini zemalja Europske unije. Tako je u ožujku 2020. godine industrijska proizvodnja manja za 10,4 % i u zemljama eurozone za 11,3 % u odnosu na prethodni mjesec, te također u odnosu na prošlogodišnji ožujak u zemljama EU-a za 11,8 % i u zemljama eurozone za 12,9 %. Od 27 zemalja EU-a čak 20 zemalja ima smanjenje industrijske proizvodnje. Povećanje industrijske proizvodnje u ožujku 2020. godine u odnosu na isti mjesec 2019. godine imale su: Irska (+25,3 %), potom Malta (+5,7 %), Finska (+2,8 %) i Grčka (+0,6 %). Istodobno, pad industrijske proizvodnje imaju: Luksemburg (-32,8 %), Italija (-29,3 %), Slovačka (-19,6 %), Francuska (-16,8 %), Njemačka (-14,2 %), Rumunjska (-13,6 %), Češka (-10,8 %), Slovenija (-7,7 %) i Hrvatska (-4,9 %).
PROSJEČNE MJESEČNE NETO I BRUTO-PLAĆE ZAPOSLENIH
Prosječna mjesečna neto-plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak 2020. godine iznosila je 6.713 kuna, što je nominalno niže za 1,1 % i realno više za 1,3 % u odnosu veljaču 2020. godine. Istodobno, bruto-plaća za ožujak 2020. iznosila je 9.181 kunu, što je nominalno više za 1,0 % i realno za 1,2 % u odnosu na veljaču 2020. godine. Prosječna mjesečna neto-plaća za ožujak 2020. godine u odnosu na isti mjesec 2019. godine nominalno je viša za 1,4 % i realno za 0,8 %. Za razdoblje od siječnja do ožujka 2020. godine, prosječna neto-plaća iznosila je 6.766 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2019. nominalno više za 3,2 %, a realno za 1,8 %. Promatrano prema djelatnostima, u ožujku ove godine više plaće imali su zaposleni u šest djelatnosti, a manje u trinaest djelatnosti nego u veljači. Najviši rast neto-plaća u ožujku imali su zaposleni u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja u odnosu na veljaču 11,1 % (38 tisuća zaposlenih i neto-plaća 10.096 kn) i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom 7,3 % više (14 tisuća zaposleni i neto-plaća 8.875 kuna). Istodobno, niže plaće imali su zaposleni u prerađivačkoj industriji za 3,2 % (227 tisuća zaposlenih i neto-plaća 6.138 kn) i trgovini za 2,7 % niže (205 tisuća zaposlenih i netoplaća 5.991 kunu).
Izvor: rrif.hr
UDK 519.25/867
